NOVO:  
Velika staza GR5 Holandija i Belgija

Ostrvo Naksos - Grčka

Od Troglava do Željina

Ueno park Tokio

Babe-Avala 

 

 

.............................................

 
logo4

2023.

»  MEMORIJAL „KRSTO ŽIŽIĆ”
» MEMORIJAL „BJELAŠNICA”

» TRIGLAV (2864 m)
» OLIMP (2918 m)
»  TEČAJ VISOKOGORSTVA
» OBUKA PLANINARA POČETNIKA
» BALKANSKI SUSRETI PLANINARA
» DANI PLANINARA PSS-A 
.......................................  

USPESI KLUBA

 
  Matterhorn (4478 m)       
                 
 
Gross Glockner (3798 m)  
                
√ 
Gran Paradiso (4061 m )
                  
√ 
 Monblan (4810 m) 
            
√  
Triglav (2864 m)
    
√  
Monterosa Doufsp.(4634 m)
    

Zimski usp.na Groglokner(3798 m)  
 
Realizacija projekta Bojčinska šuma

Realizacija projekta označavanja        
 
√ Memorijalne staze na Bjelašnici 
........................................
 

 

 

  Tim Building  
     
  Želite li da organizujete nezaboravno druženje i ojačate timski duh Vaših zaposlenih? PD Železni-čar 1948 je tu da Vam pruži vrhunsku uslugu tim bildinga u predivnim planinaskim predlima Srbije i regiona.  
  Naš iskusni tim licenciranih planinskih vodiča, prilagođava aktivnosti prema Vašim željama i potrebama. Bez obzira da li želite jednodnevne aktivnosti ili višednevne izlete ne prelepim planinama, mi smo tu da vam pomognemo u una-pređenju timskog duha i saradnje.  

 

Kontakt osoba:

Božo Ničetić

Predsednik Društva

Tel: 062 500 826

 


 

 

1.1.2011.

 

 

Štampa


10. Visinska bolest                                                                                     sledeća

Visinska bolest je naziv za skup simptoma koji se javljaju pri boravku na visokoj nadmorskoj visini. Obično se javlja iznad
2 500 m, često pri brzom usponu koji ne dozvoljava telu prilagođavanje. U većini slučajeva radi se o blagom poremećaju koji uključuje glavobolju, gubitak apetita i mučninu i ne zahteva intervenciju lekara. Zbog učestalosti blagog poremećaja mnogi smatraju kako je glavobolja na visini „normalna”. Retko napreduje u teži oblik, moždani i plućni edem, koji može biti smrtonosan, posebno ako se ne prepozna (suvi kašalj i problemi sa vidom, halucinacije). Najbolji način sprečavanja visinske bolesti jest sporiji uspon, pri čemu se ostavlja dovoljno vremena za aklimatizaciju. Lečenje visinske bolesti podrazumeva prestanak daljeg uspona i silazak, naročito ako simptomi ne prolaze, ili se pogoršavaju. Kiseonik i lekovi služe kao pomoć pri silasku.

Nadmorska visina se može podeliti u nekoliko kategorija:

- srednje visoka nadmorska razina (1500-2500 m): uočljive fiziološke promene; zasićenje arterijske krvi kiseonikomje veće od
  90%; visinska bolest je moguća, ali retko.
- visoka nadmorska visina (2500-3500 m): visinska bolest česta kod brzog uspona.
- vrlo visoka nadmorska visina (3500-5800 m): zasićenje arterijske krvi
  kiseonikom je manje od 90%; uočljiv manjak kiseonika u krvi (hipoksemija) tokom napora.
- ekstremna visina (iznad 5800 m): uočljiv manjak kiseonika u krvi tokom mirovanja; pogoršavanje visinske bolesti
  uprkos aklimatizaciji; duže preživljavanje teško je moguće.

Normalne promene na visini: svaka osoba koja se nađe na povišenoj nadmorskoj visini osetiti će određene promene koje su posledica normalnog prilagođavanja na visinu:
             - ubrzano disanje (hiperventilacija)
             - kratkoća daha (nedostatak vazduha) tokom fizičkog napora
             - učestalo mokrenje
             - promena načina disanja tokom noći
             - glavobolja
             - često buđenje tokom noći
             - čudni snovi, noćne more

Činioci rizika: na razvoj visinske bolesti utiče brzina uspona, nadmorska visina, visina na kojoj planinar spava kao i individualna osetljivost. Dobra telesna kondicija ne deluje zaštitno, a pojačani telesni napor na visini povećava mogućnost obolevanja. Genetski činioci takođe su odgovorni za visinsku bolest. Većina prethodno postojećih bolesti, kao što su hronična opstruktivna bolest pluća ili dijabetes, same po sebi ne povećavaju rizik.
Predviđanje visinske bolesti: lekari ne mogu predvideti kod koje osobe će se razviti visinska bolest. Prethodna iskustva osobe s boravkom na visini dobar su vodič, ali postoje izuzeci. Bilo kakvi testovi na morskoj visini korisni su, svakako.
Smrtnost od visinske bolesti uopšteno je niska; smrtni slučajevi planinara u Nepalu događaju se u 0.014% slučajeva, a od toga 0.0036% prouzrokovano je visinskom bolešću; kod Britanaca koji su se pokušali popeti iznad 8000 m visinska bolest je prouzrokovala smrt u 17% slučajeva.
Sprečavanje visinske bolesti: telo izloženo visinskom manjku kiseonika (hipobarična hipoksija) prilagođava se, što je poznato kao aklimatizacija. Svrha ovog prilagođavanja je poboljšanje dostave kiseonika. Aklimatizacija se najbolje postiže sporim usponom, čime se dozvoljava telu prilagođavanje pre uspona na veće visine i smanjuje rizik od teških oblika visinske bolesti. Iako je spori uspon opšte pravilo, neke osobe se mogu uspeti brzo, bez ikakvih simptoma. Posebno je važno biti fleksibilan prilikom planiranja uspona i ostaviti dovoljno vremena za prilagođavanje i oporavak, ako se poremećaj razvije

 
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sledeća > Kraj >>

Strana 7 od 12
boya yalıtım mantolama ısı yalıtımı